Probiotici – Zdravlje počinje u crijevima

Prije četiri tisuće godina ajurvedski liječnici, crijeva su određivali kao centar očuvanja sveukupnog zdravlja. Suvremena znanost ovaj stav potvrđuje.

Znanstvenici su utvrdili da sastav tzv. normalne crijevne mikroflore utječe na sklonost pojedinaca različitim infekcijama. Probavni sustav je središnja točka u našem tijelu jer ima sposobnost apsorpcije hranjivih tvari što je ključ našeg preživljavanja. Brojne vrste crijevnih bakterija pokazale su se korisnim za zdravlje, obzirom da drugim bakterijama i virusima koji uzrokuju bolesti, sprječavaju pričvršćivanje na stijenke crijeva, odnosno crijevnu sluznicu, priječeći njihov rast i razmnožavanje ili ih pak ubijaju različitim antimikrobnim tvarima koje izlučuju. Na taj način one potiču stanice koje se brinu za imunološki odgovor u crijevima. Time stanice imunološkog sustava neposredno ili pomoću izlučivanja antitijela uništavaju štetne mikroorganizme.

Zbog izrazito velikog učinka korisnih probiotskih bakterija, njihova se upotreba raširila kroz konzumiranje probiotskih lijekova, dodataka prehrani ili dijetnih proizvoda koji sadrže upravo te korisne bakterije. Najčešće je riječ o bakterijama iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Bifidobakterije su normalni stanovnici debelog crijeva i izolirano ih je 30, dok su lactobakterije normalni stanovnici crijeva i vagine, a izolirano ih je 56 vrsta. Ove probiotske bakterije zadate su u milijardama, dakle ima ih mnogo više nego u probiotičkoj hrani, primjerice jogurtima, a i rok dodataka prehrani također je dulji.

Preduvjet dobrog zdravlja je očuvana crijevna mikroflora, često nazvana i mikrobiota. Crijevnu ravnotežu, odnosno mikrofloru sluznice crijeva uz proljeve može oštetiti i uzimanje antibiotika, hrana bogata  konzervansima te povećano uzimanje lijekova. Antibiotici su neophodni u liječenju infekcija bakterijskog uzroka, no njihova primjena mijenja gustoću u mikrobiološku raznolikost mikroflore smanjujući proizvodnju antimikrobnih tvari u crijevima. Iako antibiotici onemogućavaju preživljavanje štetnih sojeva bakterija uzročnika infekcije, njihova primjena dovodi i do promjena u sastavu  bakterijske populacije zdrave crijevne mikroflore što dovodi do uništavanja poželjnih bakterija.

Ni u jednom području našeg organizma ne odvija se tako intenzivan kontakt sa stranim tvarima kao u crijevima. Zdrav čovjek posjeduje 10 puta više crijevnih bakterija nego vlastitih tjelesnih stanica. Te iste korisne bakterije neutraliziraju uzročnike mnogih bolesti uzrokovane gljivicama, bakterijama, virusima, kao i uzročnike alergija koje hranom ili disanjem unosimo u organizam. Dosadašnja  znanstvena  istraživanja upućuju na to da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu mikrofloru, ali je njihov značaj u tomu da oni pomažu  probavnom sustavu da se prirodna mikroflora uspješno obnovi i obrani.

Kako je očuvanje crijevne mikroflore temelj jakog imuniteta, svako narušavanje te obrambene strukture može dovesti do ozbiljnih bolesti. Stoga je potrebno kod narušavanja crijevne ravnoteže u liječenju uvesti probiotike kako bi se omogućila što brža obnova sluznice i izbjegle komplikacije oslabljenog imuniteta kroz zaštitu cijelog organizma od patogena i povećanu produkciju i broj imunoglobulina IgA, kao i broj T- limfocita.

Mnoge studije upućuju  na široki značaj  djelovanja  probiotika u održanju jačanja općeg iminiteta, prevenciji  bolesti vezanih za proljev i zatvor, prevenciji raka debelog crijeva, kod povišenih vrijednosti kolesterola, poboljšanja prerade laktoze, poboljšanja bolesti gornjeg dijela probavnog  sustava, stabilizacije crijevnog epitela – sluznice crijeva, sindroma osjetljivih crijeva, upale divertikuluma, ovisnosti o laksativima, napuhanosti crijeva, hemoroida. Povoljan učinak ima i kod eradiciranja Helicobactera pylori, kod peptičnog vrijeđa te u prevenciji alergija. Probios aktiv plus, osim probiotika sadrži i prebiotike koji poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u debelom crijevu.

Kapsule djeluju u sintezi važnih vitamina: K vitamin, B vitamin i folne kiseline.

Za kraj, potreba uzimanja probiotika nikad nije bila veća, što potvrđuje izjava dr. Michaela L.McCanna: „Probiotici će u medicini 21. stoljeća biti ono što su antibiotici bili u medicini 20. stoljeća”.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

fifteen + five =