Osteoporoza – tihi ubojica vaših kostiju kojemu priroda može stati na kraj

Osteoporoza je kronični sistemski poremećaj koštanog sustava, karakteriziran redukcijom gustoće koštane mase ispod potrebne razine za mehaničku potporu čitavog našeg skeleta. Osteoporoza povećava rizik od prijeloma, kao i sklonost prijelomima, osobito kostiju ruka, kralježnjaka, podlaktice, zdjelice, šaka. Osteopenija označuje smanjenje koštane mase bez evidentnih kliničkih simptoma.  Kost je živi organ koji se starenjem mijenja – naše kosti sastavljene su od dinamičkog tkiva koje se neprestano troši i obnavlja. Ukoliko su naše zdravstvene navike suprotne zahtjevima prirode, dolazi do povećanog trošenja koštanih stanica, a njihovo obnavljanje nije dovoljno brzo da bi kostur ostao dovoljno čvrst i držao naše tijelo. Na taj način, kosti postaju porozne tako da se prazan prostor između zaliha minerala povećava, a kosti počinju izgledati šupljikavo. Kvaliteta profila kostiju povezana je s lučenjem hormona estrogena koji je od izuzetnog značaja za mineralizaciju kostiju. Zbog smanjene produkcije estrogena posebice u postmenopauzi, koja nastaje u pedesetim godinama, nastupa slabljenje konzistencije kostiju. Riziku od osteoporoze izložena je svaka treća žena, stoga se veliki naglasak stavlja upravo na njezinu prevenciju. Muškarci također mogu imati osteoporozu, ali kod njih nije tako tegobna i u pojavljuje se u blažem obliku, djelomično zato što su muške kosti gušće konzistencije od ženskih. Kosti su dio lokomotornog sustava, građene od koštanih stanica, bjelančevina i minerala. Kalcij, magnezij i fosfati najvažniji su minerali koštanog tkiva. Metabolizam kostiju posve je dinamičan proces, stalno obnavljajući, bez obzira na životnu dob- zanimljivo je da najstarija kost našeg tijela ima samo desetak godina. Kalcij je zasigurno najzastupljeniji mineral u  našem tijelu, a 99% kalcija sadržano je upravo u našim kostima. Preostali dio kalcija kruži našim krvotokom kako bi pomogao održavanju važnih životnih procesa kao što je upravljanje srčanim ritmom i kontrakcijom mišića. Krvotoku je kalcij prijeko potreban, pa kada ga nema u dovoljnim količinama, uzima ga iz kostiju. Taj se proces počinje događati već oko 30-e godine života kod kostiju kralježnice te oko 35-e godine kod drugih kostiju. Nakon toga, koštana masa počinje se smanjivati za oko 1% na godišnjoj razini. Menopauza kod žena izaziva ubrzan gubitak koštane mase zbog smanjenja razine estrogena koji pomaže tjelesnoj apsorpciji kalcija. Kalcij se u kosti ugrađuje pomoću vitamina D, najprisutnijeg u maslacu, žumanjku, jetrici, masnoj morskoj ribi kao što su losos, plava riba, tunjevina i skuša. Također, velik postotak D vitamina (čak 70%) proizvodi koža pod utjecajem sunčevih UV zraka. Žene s genetskim predispozicijama za osteoporozu, pušači, kao i osobe na terapiji kortizolom, antikoagulansima, tiroidnim medikamentima, antikonvulzivima, izloženiji su riziku osteoporoze. Neke od bolesti koje također potiču demineralizaciju i povećavaju rizik od osteoporoze su hipertireoza te probavne smetnje uzrokovane nesposobnošću apsorpcije kalcija iz crijeva. Adekvatnom prehranom bogatom kalcijem, magnezijem i D vitaminom, optimalnim unosom biljnih i životinjskih bjelančevina iz eko uzgoja te umjerenom redukcijom soli, svakako možemo utjecati na prevenciju i sprječavanje osteoporoze i osteopenije. Uz to, od iznimnog je značaja i tjelesna aktivnost koja uvelike pomaže u suzbijanju i liječenju osteoporoze jer se njome potiče metabolizam kostiju, koordinacija pokreta i kretanja, utječe na jačanje mišića. Važno je naglasiti kako je oblik vježbanja potrebno prilagoditi dobi i funkcionalnoj sposobnosti osobe, kao i ostalim eventualnim ograničavajućim parametrima.