Gastritis – požarni alarm Vašeg želuca

Problemi u gornjem dijelu probavnog sustava mogu uzrokovati tegobe poput peckanja u želucu, nepodnošljive boli, podrigivanja, nadutosti, vraćanja hrane u jednjak, mučnine i osjećaja težine u želucu. Navedene tegobe osobito su prisutne tijekom proljeća i jeseni, bilo da se radi o povećanom sadržaju kiseline u želucu ili prisutnoj žgaravici koja upućuje na gastritis. Gastritis je upala želučane sluznice koja se širi prema dvanaesniku. Čitav skup simptoma upućuje na želučana oboljenja koja se uz kontrolu prehrane mogu regulirati. Gastroezofagealni refluks, tzv. GERB označava upalnu bolest crijeva, gastritis, ulcus-čir i dr. Gastritis može biti veoma neugodan zbog upale koja rezultira oštećenjem sluznice želuca, iako većina ljudi s povremenim bolovima u želucu zapravo i nema gastritis, no isti se prepoznaje po simptomima poput štucanja, podrigivanja, opće otežane probave, bolne probave, bijelog jezika, bolnog jednjaka, a ponekad i povraćanja krvi ili sadržaja sličnoj crnoj kavi te tamnoj stolici. Jedan od temeljnih simptoma gastritisa svakako je nastanak  žarenja u tzv. žličici -epigastriju, s povremenim širenjem u grudni koš sve do ždrijela. Nastaje zbog povrata, tj. refluksa želučane kiseline iz želuca u jednjak. Uzroci same žgaravice mogu biti emocionalni stres, pušenje, alkoholna pića, određena hrana, posljedica povišenog tlaka u trbušnoj šupljini, debljine, trudnoće, nepravilnog hranjenja, brzog konzumiranja hrane, brzog gutanja te slabog žvakanja hrane. Često se pojavljuje nakon konzumiranja masne i pržene hrane, a obično sat vremena nakon jela. Žgaravicu potiče i težak fizički napor neposredno nakon jela, kao i ležanje nakon jela. Ukoliko je žgaravica uzrokovana prekomjernom tjelesnom težinom, pothitno treba donijeti odluku o regulaciji težine uz adekvatnu ishranu i fizičku aktivnost. Konzumiranje alkoholnih  pića i pušenje također uzrokuju žgaravicu, pa treba ozbiljno razmisliti o prestanku njihova uzimanja. Najčešći razlog tog želučanog oboljenja je prisutnost bakterije Helicobacter Pylori koja je i službeno označena kao uzročnik gastritisa i čira na želucu, kao i čira na dvanaestercu. Jednom unesena bakterija može egzistirati i destljećima bez uzrokovanja ikakvih problema i vidljivih promjena, a protokom vremena može biti glavni uzrok nekog od spomenutih želučanih oboljenja. Rizik infekcijom HP (u nastavku, Helicobacter Pylori) povećavaju čimbenici kao što su dob, siromaštvo, prenapučenost, slabije socioekonomsko stanje, onešćišćenje sustava pitke vode, nizak higijenski standard, skučeni životni prostori, osobito višečlanih obitelji.  Za HP, smatra se da se prenosi direktnim kontaktom s čovjeka na čovjeka- s usta na usta te iz želuca na usta. Infekcija ovom bakterijom počinje ulaskom iste u probavni sustav i njenim nastanjivanjem na površinu želučanih stanica. Jednom unesena infekcija traje veoma dugo, a spontano izliječenje je izuzetno rijetko. Bolest se razvija etapno u smislu upale,  ulcusa-čira, ili pak u pravcu limfoma ili  karcinoma želuca. Znanstveno se smatra da je HP  uzročnik kroničnog gastritisa te da u više od 90% slučajeva prethodi nastanku čira na dvanestercu, a u 70% kod želučanog čira. Siguran način pretrage i dijagnostike za HP je gastroskopija- metoda kojom se utvrđuje prisutnost HP, pomno promatra sluznica želuca te uzima biopsija tkiva sluznice želuca. Na temelju biopsije uzetog tkiva utvrđuje se ili isključuje prisutnost bakterije HP te poduzima odgovarajuće liječenje, trojnom terapijom antibioticima i lijekovima IPP (tzv. inhibitori protonske pumpe). Dijagnostika  je moguća i kao neinvazivna kroz ureaza izdisajni test, preko testa antigena na HP u krvi  i preko brisa stolice. U slučaju neuspjelog liječenja zbog porasta rezistentnih -otpornih sojeva HP, terapija se ponavlja izmijenjenim antibiotikom. Kako biste ublažili neugodne simptome, treba se svakako pridržavati terapije koju Vam je odredio liječnik, a što se tiče prehrane  za svoj želudac i za njegov besprijekoran rad, najbolje je da odstranite iz konzumacije one namirnice koje ne podnosite. U prehrani kod bolesti želuca i crijeva treba se pridržavati sljedećih preporuka: jesti pekarske proizvode od cjelovitih žitarica, integralnu rižu i tjesteninu, dakle, izbjegavati proizvode od bijelog brašna i industrijski kruh sa mnogo aditiva, velikim udjelom masnoće i soli, kao i svo povrće koje uzrokuje stvaranje plinova (luk, cvjetača, krastavac, paprika rajčice). Preporučuju se sokovi od povrća, a posebice od svježeg sirovog kupusa. Voće je dopušteno, osim limuna, grejpa, naranče, ananasa i smokve. Dobro je u prehranu uvesti proizvode s dodatkom probiotskih kultura. Od mesa dopušteno je bijelo meso životinja i peradi sa što manje masnoća te po mogućnosti ne prženo. Suhomesnati proizvodi se ne preporučuju kod  gastritisa, kao ni krem juhe, čokoladne torte i kolači, kremasti bomboni, kava, gazirana pića, jaki začini, alkohol i pušenje. U svrhu preveniranja rasta HP odista je pogodno uzimati probiotike, namirnice koje sadrže bioflavonide (jabuka, celer, brusnica, aronija) te one sa većim udjelom omega 3 masnih kiselina (losos, bakalar, orašaste plodove). Potrebno je imati više obroka dnevno i to u manjim količinama te dva sata prije spavanja izbjegavati objed, a sve se to može kvalitetnom i adekvatnom promjenom životnih navika. Ugasimo požar u želucu uz redovitu fizičku aktivnost i promjenom prehrambenih navika.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *